Radionice I

Marinka Bakula-Anđelić

Sandra Čirkinagić

Grad Zagreb

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom 

Suvremena uloga institucija socijalne skrbi u Gradu Zagrebu za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom 

Cilj radionice je utvrđivanje uloga institucija socijalne skrbi u lokalnoj zajednici s obzirom na suvremene tendencije u svijetu koje se odnose na modifikaciju usluga i otvaranja svojih vrata potrebama lokalne zajednice.

Grad Zagreb jasno je odredio svoj odnos prema potrebama djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, prihvaćajući model u zajednici utemeljene rehabilitacije kao alternativu institucionalnoj zaštiti, a što podrazumijeva stvaranje uvjeta za razvoj rehabilitacije, ravnopravnosti i socijalne integracije osoba s invaliditetom u zajednici. U tom smislu, potiče se integracija u društvenu sredinu preko regionalnih službi podrške, život u biološkoj obitelji te stvaranje što normalnijih uvjeta života i odgovarajućeg sustava usluga u lokalnoj zajednici, koji će zadovoljiti potrebe osoba s invaliditetom u smislu obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i provođenja slobodnog vremena. Grad Zagreb tako potiče razvijanje obiteljski usmjerene podrške (rana intervencija, individualno usmjerena podrška putem mobilnih stručnih timova, programi prevencije institucionalizacije) koja uključuje cjelokupnu obitelj i sve čimbenike koji je okružuju. Ta podrška se temelji na misiji osnaživanja obitelji izgradnjom zajednice koja usko povezuje različite programe i inicijative, koje se mogu činiti nepovezivima. U tom smislu, način pružanja usluga institucija socijalne skrbi, kojima je Grad Zagreb osnivač ili suosnivač, otvorene su prema svojim korisnicima i obuhvaćaju sve resurse koje nudi lokalna zajednica. Tako ove ustanove predstavljaju referalne centre, koji objedinjuju sva teoretska i praktična dostignuća na području edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.

Tijekom radionice bit će prezentirani programi i projekti koje podržava Grad Zagreb, a usmjereni su na podizanje kvalitete života djece s teškoćama i osoba s invaliditetom te kratko prezentirane usluge koje pružaju institucije socijalne skrbi Grada Zagreba.

_____________________________________________________________________

Dragana Bašić-Lisičin

Dom za ovisnike Zajednica Susret, Split  

Gdje s ovisnicima u psihosocijalni tretman i što nakon toga? 

Osnovni cilj radionice je uputiti sudionike u socijalne programe za ovisnike u našoj državi, a posebno u program psihosocijalne rehabilitacije ovisnika, koji se provodi u Domu za ovisnike Zajednica Susret. U uvodu će se navesti organizacije koje se ovim područjem bave u Republici Hrvatskoj, njihov položaj u statusnom i materijalnom pogledu, te problemi na koje nailaze u svom radu. Također će biti riječi i o tome kako i gdje je organizirano liječenje ovisnika, s obzirom na činjenicu da se ovisnost definira kao kronična recidivirajuća bolest. Uočava se potreba nešto reći i o kaznenom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj i načinu na koji ono tretira ovisnike, kao i o promjenama koje slijede. Bilo bi od izuzetnog značaja poboljšati suradnju između centara socijalne skrbi i ustanova i terapijskih zajednica, koje imaju ugovore, kojima se snosi cijena smještaja korisnika od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te zajednički utvrditi prijedloge za ostvarivanje višeg stupnja zajedništva u radu. Vladin projekt resocijalizacije ovisnika i neki terapijski programi inzistiraju na umrežavanju nadležnih institucija, odnosno na zajedništvu i međusektorskoj suradnji. Slijedom navedenih aktualnih izazova kojima se susrećemo u radu na programima psihosocijalne rehabilitacije ovisnika i potrebe za umrežavanjem i većom suradnjom nadležnih institucija, cilj ove radionice je rasprava i senzibilizacija stručnjaka prema ostvarivanju više razine zajedništva u radu ustanova socijalne skrbi iz javnog i civilnog sektora.

____________________________________________________________________

Gordana Berc

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada 

Socijalni radnik u školi – jučer, danas, a sutra – tko zna?! 

Osnovna ideja radionice je otvoriti diskusiju o aktualnoj poziciji socijalnog radnika u sustavu školstva u praksi i legislativi te predložiti strateške korake za promjenu trenutačnog stanja.

Tijekom radionice želi se imenovati nekoliko tema koje su usko vezane uz stvaranje strategije za poboljšanje stanja struke socijalnog rada u sustavu odgoja i obrazovanja, s osobitim naglaskom na unapređenje pozicije socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama. Ujedno će se nastojati odgovoriti na pitanja kao što su postoji li potreba za socijalnim radnicima u školama, temeljem kojih pokazatelja se ta potreba očituje i koji su konkretni koraci koje socijalni radnici mogu i trebaju učiniti kako bi osigurali svoje mjesto u sustavu školstva. Raspravom na predložena pitanja želi se potaknuti iznalaženje konkretnih koraka prema poboljšanju statusa socijalnih radnika u školi koji će proizaći od samih stručnjaka. Navedena radionica bit će otvorena kraćim izlaganjem o aktualnoj situaciji socijalnih radnika u školama i nekim bitnim točkama u genezi nastalog stanja. Budući da se socijalni radnik u školi, prema dosadašnjim iskustvima u Hrvatskoj, ali i u svijetu, prepoznaje ne samo kao stručnjak koji postiže učinkovite rezultate u radu s učenicima, nastavnicima i stručnim suradnicima u školi, nego i kao medijator između obitelji, škole i lokalne zajednice, ovom radionicom žele se rasvijetliti potencijali socijalnih radnika da zastupaju interese struke kako bi se sustavno uključili u zaštitu interesa djece i mladih. ____________________________________________________________________ 

Ana Butković

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Uprava za socijalnu skrb, Zagreb 

Projekt razvoja socijalne skrbi – novi smjer razvoja 

S ciljem modernizacije sustava socijalne skrbi i njegova daljnjeg usklađivanja s kriterijima i standardima važećim u zemljama Europske unije, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pristupilo je realizaciji Projekta razvoja sustava socijalne skrbi. Projektom se nastoji uspostaviti novi, racionalniji i djelotvorniji sustav usmjeren prema socijalno najugroženijim građanima, odnosno socijalno osjetljivim skupinama. To razumijeva daljnju decentralizaciju i prenošenje ovlasti na jedinice područne (regionalne) samouprave kako bi službe bile što djelotvornije i dostupnije građanima.

Projekt provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji sa svim mjerodavnim institucijama (jedinice područne/regionalne i lokalne samouprave, ustanove socijalne skrbi, znanstvene i stručne institucije, organizacije civilnog društva, socijalni partneri, mediji i dr.), a čine ga tri komponente. Sredinom 2009. godine završene su projektne aktivnosti i komponente Projekta razvoja sustava socijalne skrbi koje su usmjerene na strukturalne promjene u pogledu pružanja socijalnih usluga.

Cilj ove radionice je upoznati širu profesionalnu javnost s osnovnim smjernicama proizišlim iz Projekta razvoja sustava socijalne skrbi kao što su novi koncept ustroja centara za socijalnu skrb po modelu «ured sve na jednom mjestu», minimalni standardi kvalitete u socijalnim uslugama, socijalno planiranje te razvoj centara izvrsnosti u sustavu socijalne skrbi. Posebna pozornost bit će dana prezentaciji novog modela rada centara za socijalnu skrb kao okosnice sustava, po principu «ured sve na jednom mjestu» u fokusu čega je holistički pristup korisnicima kroz sveobuhvatnu procjenu potreba, izradu individualnog plana skrbi, evaluaciju i praćenje. Nadalje, kroz presjek drugih aktivnosti Projekta (minimalni standardi kvalitete i socijalno planiranje), te njihovo međusobno povezivanje i dopunjavanje s novim modelom rada u centrima, pokušat će se sudionicima približiti osnovne smjernice budućeg reformiranog sustava socijalne skrbi kao istinskog novog smjera razvoja. ____________________________________________________________________ 

Sanja Devčić

Maca Arlov Bokan

Željka Barić

Ivana Dijanić Plašć

Ivica Radanović

Ivana Jurišić

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“ 

Primjena Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji prilikom smještaja u Dom «Duga – Zagreb» 

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“ osnovan je 2007. godine s ciljem pružanja sigurnosti i stručne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja. Dom „Duga“ pruža usluge smještaja žrtvama obiteljskog nasilja, a koji uključuje usluge prehrane, brige o zdravlju, psihosocijalni tretman i pravno savjetovanje. Vrijeme trajanja smještaja u skladu je sa zakonom, a smještajni kapacitet je 18 kreveta. Prema dosadašnjem iskustvu Doma „Duga“, korisnice su se na smještaju u prosjeku zadržavale tri mjeseca. Stručni tim «Duge» koji čine dvije socijalne radnice, dvije psihologinje i pravnik, dostupan je 24 sata dnevno u sklopu pasivnih dežurstava, a radno vrijeme odvija se od 8 do 21 sat. U našem svakodnevnom radu susrećemo se s nizom problema koji često nisu definirani pravilnicima, odnosno protokolima, a zahtijevaju promptno djelovanje s obzirom da je riječ o odraslima i djeci koji se nalaze u teškoj životnoj situaciji i potrebna im je hitna pomoć. U takvim situacijama procjenjujemo najvažnijim međusobnu suradnju svih nadležnih institucija u situacijama obiteljskog nasilja, a koja bi trebala biti brza, učinkovita, primjerena i na dobrobit svih onih koji se nalaze u takvoj teškoj životnoj situaciji. Slijedom našeg iskustva, odlučili smo ovom radionicom potaknuti na razmišljanje o potrebi za učinkovitijom među-komunikacijom sve one koji svakodnevno u svojem radu dolaze u kontakt sa žrtvama obiteljskog nasilja koje traže pomoć i podršku u potrazi za adekvatnim rješenjem svojeg problema. Stoga ova radionica ima za cilj definirati uloge i suradnju svih nadležnih tijela i ostalih čimbenika u situacijama obiteljskog nasilja. 

_____________________________________________________________________ 

Olja Družić Ljubotina

Marijana Kletečki Radović

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada 

Osobni odnos prema siromaštvu – važan pokretač u akciji suzbijanja siromaštva u zajednici 

Socijalni rad je iznikao na potrebama siromaštva te u određenju profesije socijalnog rada stoji da se ona prvenstveno „bori za smanjenje siromaštva, te prava ranjivih i marginaliziranih skupina ljudi na način da se zalaže za njihovo uključivanje i prihvaćanje od strane društva“. Je li tome tako u stvarnosti? Bori li se profesija socijalnog rada za smanjenje siromaštva i na koji način? Što socijalni rad čini po pitanju uključivanja ljudi koji žive u siromaštvu i njihovog prihvaćanja od strane društva? Percepcija čemu socijalni radnici pripisuju uzroke siromaštva odražava se na suradni odnos i osobni kontakt koji predstavlja osnovu kvalitetnog rada između socijalnih radnika i korisnika. Smatraju li socijalni radnici da su korisnici stalne socijalne pomoći siromašni zato što su odrasli u siromašnoj okolini, zato što nisu imali uvjeta za školovanje, zbog nezaposlenosti, nedostatka socijalne pravde u društvu? Ili su zapravo lijeni, skloni alkoholu, neradu i ne znaju (ili ne žele) iskoristiti prilike koje im se pružaju? Odgovori na ova pitanja od izuzetnog su značaja u pristupu radu s korisnicima socijalne pomoći, jer utječu na „konstruiranje zbilje“ na relaciji socijalni radnik – korisnik. Ujedno, odgovori na ta pitanja mogu utjecati na (ne)poduzimanje akcije od strane socijalnih radnika u aktivnom suzbijanju siromaštva u zajednici. Jedan od čimbenika koji može doprinijeti aktivnom angažmanu naše profesije u suzbijanju siromaštva u zajednici je potreba sveobuhvatne edukacije socijalnih radnika u području rada s ljudima koji žive u siromaštvu, obzirom na nedovoljan uvid ovog socijalnog problema iz korisničke, praktične i teorijske perspektive.

Cilj radionice je povesti raspravu o tome koliko osobni stavovi, iskustva, vrijednosti i percepcija mogu utjecati na profesionalni angažman u odnosu na siromaštvo kao jednog od vodećih socijalnih problema.

_____________________________________________________________________

Maja Ernečić

Sonja Petrović

Centar za socijalnu skrb Koprivnica 

Centar za socijalnu skrb Koprivnica u lokalnoj zajednici 

Centar za socijalnu skrb Koprivnica prijavio se na natječaj za prijavu prijedloga projekata za dobivanje darovnica u okviru Programa za inovacije i učenje 2008. godine i kao jedan od tri centra za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj dobio je darovnicu Programa za inovacije i učenje za provedbu projekta pod nazivom „Podržimo NIRS-poduprimo obitelj“. Program za inovacije i učenje dio je Projekta reforme socijalne skrbi financiran kroz zajam Svjetske banke kojem je bio osnovni cilj poticati i pružati potporu razvoju inovativnih modela pružanja usluga koje će se provoditi na razini lokalne zajednice i biti usmjerene na osobe pogođene socijalnim problemima. Projekt „Podržimo NIRS-poduprimo obitelj“ se provodio u partnerstvu s Gradom Koprivnicom, Koprivničko-križevačkom županijom i Udrugom za pomoć djeci i mladeži „Prijatelj“, u razdoblju od 01.07.2008. do 31.08.2009. godine. Projekt je inovativan model pružanja socijalnih usluga koji se prvi put u ovakvom obliku pojavljuje u okviru djelatnosti socijalne skrbi. Osnovna ideja za pokretanje ovog projekta proizašla je iz potrebe da se pruži kvalitetnija i sveobuhvatna podrška roditeljima kojima je pomoć u odgoju djece najpotrebnija te njihovoj djeci koja rastu u rizičnim obiteljskim uvjetima, te im pružiti kvalitetniju podršku i pomoć u prevladavanju teškoća.

Centar za socijalnu skrb Koprivnica primjer je dobre prakse kvalitete stručnih radnika, dobrog prepoznavanja potrebe lokalne zajednice i aktivnog angažiranja subjekata značajnih za stvaranje i uvođenje novih usluga. Povezivanje svih subjekata unutar lokalne zajednice pokazao se ključnim čimbenikom, stoga će ova radionica biti usmjerena na upoznavanje s mogućnostima djelovanja centra za socijalnu skrb u lokalnoj zajednici kroz prepoznavanje potreba lokalne zajednice i vlastitih kapaciteta za zadovoljavanje tih potreba.

____________________________________________________________________ 

Danica Eškić

Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Zagreb       

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine – implementacija u lokalnu zajednicu 

Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politike ljudskih prava proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom području, te se odražava u njihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir i provedbu u praksi. Pri tome je posebice potrebno skrbiti o zaštiti ranjivih društvenih skupina kao što su osobe s invaliditetom te djeca s teškoćama u razvoju.

Nastavno, na postojeće zakonodavstvo, kao i na dosadašnju provedbu i rezultate Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument − Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. U politici prema osobama s invaliditetom težište se stavlja na aktivan pristup, što podrazumijeva nastojanje da osobe s invaliditetom, u mjeri i uvijek kad je to moguće, same kontroliraju uvjete vlastita života, podrazumijevajući i akcije vezane uz njihovu rehabilitaciju. U ostvarenju takve politike inzistira se na razvoju službi bliskih korisnicima, odnosno osobama s invaliditetom, koje će promicati njihovu autonomiju. Naglasak je na profesionalnom i socijalnom vrednovanju, odnosno na sposobnostima. Ovom radionicom želimo s djelatnicima centara za socijalnu skrb potaknuti raspravu o ključnim područjima djelovanja za osobe s invaliditetom reguliranim Nacionalnom strategijom: obitelji, životu u zajednici, socijalnoj skrbi i mirovinskom osiguranju. Također, cilj nam je upoznati i motivirati socijalne radnike za proširivanje mogućih oblika suradnje sa savezima i udrugama osoba s invaliditetom, a posebno udrugama i savezom oboljelih od multiple skleroze.

____________________________________________________________________

Alenka Guina 

Dragica Buličić 

Centar za socijalnu skrb Trogir  

Djelovanje centra za socijalnu skrb u zajednici – primjer dobre prakse 

Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja pojedinca i zajednice u cjelini. Ono je sadržano u definiciji Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno, socijalno i ekonomsko blagostanje, a ne samo kao odsutnost bolesti. Kroničan tijek mentalnih bolesti, visoka prevalencija, relativno rano javljanje, posljedice koje one ostavljaju na osobu, radno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje, ovu skupinu bolesti čine javno-zdravstvenim problemom. U našoj su zemlji te su bolesti na trećem mjestu po razlozima hospitalizacije, a po duljini bolničkog liječenja na prvome mjestu. Procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 20% stanovnika pati od nekog poremećaja mentalnog zdravlja. Pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu dio korisnika ostvaruje upravo zbog činjenice što su oboljeli od neke mentalne bolesti. Tako od 96 korisnika osobne invalidnine u Centru za socijalnu skrb Trogir njih 15 ovo pravo ostvaruje na osnovu mentalne bolesti koja najčešće počinje kao adolescentna kriza i s vremenom prerasta u psihoze shizofrenog tipa. Od ukupno 606 korisnika njih 121 ima isključivo psihijatrijsko oboljenje, a kod njih 39 uz psihijatrijsku postoji i druga simptomatologija. Cilj svih reformskih promjena u sustavu socijalne skrbi koje su u nekim centrima već započele, a sve nas zajedno očekuju, pružanje je individualizirane usluge rađene zajedno s korisnikom, a koje će korisniku omogućiti što duži ostanak u obitelji i zajednici. Cilj radionice je prikaz načina podizanja standarda kvalitete socijalnih usluga u području zaštite osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja. Ovom prilikom želimo prikazati konkretan rad s korisnikom temeljen na intenzivnom pružanju savjetodavne pomoći i stručne podrške redovitim praćenjem, njegovoj maksimalnoj uključenosti kao primjer dobre prakse gdje je ostvarena i omogućena samostalnost i integriranost korisnika u lokalnoj zajednici.

___________________________________________________________________ 

Davorka Hoić

Blaženka Milički

Verica Sugnetić

Gordana Tkalec-Končić

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica 

Lokalne zajednice – iste, a različite 

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica aktivno se uključuje u život vlastite lokalne zajednice sa zadatkom da usluge koje pruža učini dostupne svakom stanovniku sukladno potrebama. Stručni radnici Centra predstavljaju prava unutar sustava socijalne skrbi u udruzi LOHUUD, organiziraju sastanke s patronažnim sestrama i predstavnicima jedinica lokalne samouprave te gostuju na lokalnoj radio postaji. Jedan od glavnih ciljeva tih akcija jest jačanje suradnje s lokalnom zajednicom. Želja nam je na početku radionice iznijeti dosadašnja iskustva Centra koja se odnose na suradnju s lokalnom zajednicom. Iskustva ovog Centra su pokazala da svaka od njih ima specifičnosti u funkcioniranju, u smislu sredstava kojima raspolaže, osjetljivosti za pojedine kategorije stanovnika te spremnosti na suradnju. Stoga je neizostavna prilagodba Centra svakoj lokalnoj zajednici, kako bi rezultat suradnje bio što kvalitetnije zadovoljenje potreba stanovnika. Očekujemo aktivan angažman svih sudionika s vlastitim primjerima suradnje s lokalnom zajednicom, poteškoćama u suradnji i načinima prevladavanja istih. Iznošenjem primjera obitelji koja koristi usluge ovog Centra, od sudionika očekujemo davanje konkretnih prijedloga o intervencijama koje smatraju da bi se mogle poduzeti, kao i o intervencijama koje bi mogli primijeniti u svojoj lokalnoj zajednici. Očekujemo da ćemo diskusijom o gore navedenome dobiti moguće ideje za napredak, koje svaki sudionik kasnije može primijeniti u svom radu. Cilj nam je definirati sličnosti i različitosti u suradnji socijalnih radnika i lokalne zajednice na području RH, dobiti bolji uvid u probleme s kojima se socijalni radnici susreću pri ostvarivanju te suradnje te donijeti zajedničke zaključke o mogućnostima napretka u suradnji.

___________________________________________________________________ 

Mile D. Janković

Dom za odgoj djece Cres 

Preveniranje društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladih u lokalnoj zajednici 

Cilj radionice je sudionicima iznijeti iskustva i rezultate pripremnih aktivnosti za pokretanje projekta „Kulturom protiv maloljetničkog nasilja“ te prodiskutirati o mogućnostima primjene kvalitetnih rezultata tog procesa i na druge institucije socijalne skrbi u njihovim lokalnim zajednicama. Voljeli bismo zainteresirane potaknuti na uključivanje u „Prstenove gostovanja umjetnika“ u okviru projekata Ministarstva kulture te na apliciranje projekata na domaće i međunarodne donatorske i projektne natječaje.

Prije dvije godine Centar za odgoj djece Cres započeo je projekt "Kulturom protiv maloljetničkog nasilja" s tada jedinim ciljem: kako povećati uspješnost i olakšati proces resocijalizacije povjerenih nam korisnika, djece i mladih s poremećajima u ponašanju. Kako su se početne aktivnosti projekta razvijale, a dobiveni rezultati upućivali da se proširenjem i uobličavanjem planskih ciljeva može kvalitetno djelovati i na zbivanja u lokalnoj zajednici, naši ciljevi su se proširili. Krenuli smo preko aktivnosti usmjerenih k preveniranju društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladih do organiziranja kulturnih, sportskih i inih događanja koja su znatno upotpunila kvalitetu i dinamiku života naših korisnika, ali i drugih građana u malom otočkom gradu.

Realizacija, a time i uspješnost projekta, moguća je kroz timski rad, stručnost, njegovanje kvalitetnih međuljudskih odnosa, volonterstvo vrhunskih umjetnika te valorizirane donacije i projektna sredstva.

Tijekom radionice će se putem prezentacije video materijala (foto i video snimaka) prikazati rezultati pojedinih provođenih aktivnosti, kao npr. pozitivna identifikacija, radno okupaciona terapija, volonterstvo profesionalnih umjetnika, sportski klubovi i uspjesi te povratne informacije svih sudionika projekta, s prigovorima i preporukama za unapređenje rada.

Izdvojeno

INVITATION TO INTERNATIONAL CONFERENCE

THE ECONOMIZATION OF SOCIAL WORK: DIFFERENT APPROACHES IN RESPOND TO CHALLENGES”.

19-21 June 2014, Kaunas, Lithuania

...

više

Svjetski dan socijalnog rada 2014.

18.ožujka 2014. godine proslavljen je Svjetski dan socijalnog rada zalaganjem za ciljeve utvrđene globalnim planom za socijalni rad i socijalni razvoj (2012.- 2016.godine.)

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana socijalnog rada bila je "Socijalne i ekonomske krize-

...

više

VI. Konferencija socijalnih radnika

Hrvatska udruga socijalnih radnika je na zadnjem sastanku Izvršnog odbora donijela odluku da se VI. Konferencija socijalnih radnika održi u Zagrebu u periodu od 15. do 17. listopada 2014. godine u hotelu Antunović.

Radni naziv Konferencije je "Socijalni rad u doba

...

više